“Rotarijanci su mini model jednog miroljubivog svijeta, koji bi kao primjer mogao služiti svim narodima. Rotarijanci vjeruju da je moguće ostvariti ono za čim svaki čovjek čezne, a to su tolerancija, prijateljstvo i svjetski mir”.
Ovim riječima opisao je Paul P. Harris, utemeljitelj rotarijanaca, svrhu i djelovanje velike rotarijanske obitelji.
Temeljene životne odrednice rotarijanaca sažete su u Statutu koji ističe da je svrha rotarijanskog pokreta “spremnost pomagati se u svakodnevnom životu”, a ostvaruje se “njegovanjem prijateljstva i služenjem drugima”. Jednom riječju, rotarijanci promiču najviše i najvrednije ljudske i humanističke vrijednosti: toleranciju, mir i prijateljstvo! Rotarijanci nastoje unijeti red tamo gdje vlada kaos, harmoniju u disharmoniju, prijateljstvo i ljubav u mržnju i nesnošljivost, puninu života u samoću i siromaštvo, zdravlje i sreću tamo gdje postoji nesreća i bolest, a u mraku pale svijeću. Rotarijanci nastoje da ljudi svih boja i rasa, raznih religija i vjeroispovijesti, političkih opredjeljenja i svjetonazora, postanu velika i sretna obitelj, za čiju se dobrobit isplati raditi i žrtvovati. Čovjek i njegovo dobro u središtu su razmišljanja i djelovanja rotarijanaca.
Rotarijanski pokret rođen je hladnog zimskog dana, 23. veljače 1905. kada se Paul Harris, tadašnji mladi odvjetnik, sastao u Chicagu s trojicom svojih prijatelja: Silvesterom Schieleom, trgovcem ugljenom, Gustavom E. Loehrom, rudarskim inženjerom i Hiramom Shoreyom, krojačem, i utemeljio udrugu poslovnih ljudi povezanih prijateljstvom i spremnošću da si pomažu u struci.
Sastanci su se održavali svaki put kod nekog drugog. Počeli su dakle rotirati, od čega je nastao naziv Rotary klub. Načelo rotiranja imalo je za svrhu da se članovi što više upoznaju sa sredinama u kojima žive i djeluju pojedini članovi. Četvorica utemeljitelja bili su američkog, njemačkog, švedskog i irskog podrijetla, a pripadali su protestantskoj, rimokatoličkoj i židovskoj vjeroispovijesti. Upravo zato simbol Rotary klubova predstavlja kotač u pokretu koji simbolizira civilizaciju i neposredno kretanje.
Prvi “Rotary Club” Chicago imao je 30 članova. Nova udruga našla je oduševljene pristaše u Americi i u Europi, a zatim i u svim ostalim dijelovima svijeta. Prvi kongres rotarijanaca održan je 1910. godine u Chicagu u nazočnosti predstavnika 16 klubova. Ideja služenja izražena u geslu “He profits Most Who Serves Best” – “Tko služi drugom, najviše koristi sebi” i “Service Above Self” – “Služiti bez osobne koristi” postala je službenim geslom rotarijanaca i potvrđena je na kongresu u Detroitu 1950. godine. Prvi časopis “The Rotarian”, koji danas povezuje sve rotarijance svijeta, počeo je izlaziti 1911. godine. Tijekom svoje povijesti Rotary je bio svugdje gdje je trebalo pomoći ljudima.
U želji da stvore bolji svijet, rotarijanci su potaknuli pedagoške i karitativne projekte i međunarodnu razmjenu. Tako su nastale Rotary zaklade, među kojima se ističe ona koja omogućuje razmjenu studenata i njihovo stipendiranje u inozemstvu. Ta zaklada dobila je na važnosti poslije 1928. godine, osamdesetih je godina nazvana „Paul Harris Fellow“, a omogućila je da se 30.000 mladih kvalificiranih žena i muškaraca, kao stipendisti rotarijanaca i kao „ambasadori dobre volje“ u 130 zemalja svijeta usavršavaju u svojoj struci i svojim zvanjima. Do sada je ta zaklada zbrinula više od 150.000 studenata.
U mnogobrojnim svjetskim programima Rotary Internationala ističe se program „3H Programm“ (Health, Hunger and Humanity), kojim se nastoji ublažiti glad, poboljšati zdravstvene prilike i unaprijediti socijalni boljitak u svijetu. Uz njega se ističe i program „Polio Plus“ kojem je cilj da se suradnjom sa sličnim državnim i međunarodnim zdravstvenim organizacijama do 2005. godine, odnosno do stote obljetnice osnivanja Rotaryja, iskorijeni dječja paraliza u svijetu. Do sada je uz novčanu potporu rotarijanaca više od pola milijarde djece u zemljama u razvoju primilo cjepivo protiv dječje paralize.
Danas Rotary International pripada jednoj od 42 nevladine humanitarne organizacije priznate od UN-a. Današnji osnovni humanitarni program rotarijanaca za suzbijanje gladi, bolesti i pružanja pomoći iznosi godišnje više od 500 milijuna USD.
Od samih početaka Rotarijanci su uvijek bili predani promidžbi visokih etičkih načela u poslovnome životu. Najjednostavnija je takva provjera poslovne etike znameniti Test četiri pitanja. Prihvaćen je od međunarodnog Rotaryja 1943. godine, a preveden je više stotina jezika i objavljen u tisućama oblika.
Što god govorimo ili činimo mora biti usklađeno sa sljedeća četiri pitanja: